Potresi i poplave koji su nedavno zadesili našu metropolu, natjerali su stanovnike centra grada na promišljanje da pokupe svoje kofere i na neko vrijeme promjene boravište. Broj stanova za najam je porastao, a ne čudi ni porast broja nekretnina za prodaju u samom centru Zagreba.
Posljedice s kojima se stanovnici centra susreću još i danas, obeshrabrile su i mnoge obitelji i mlade čija je želja bila uložiti u nekretninu i započeti svoj život u centru grada.
Photo by Sven Rastovac
No, mi želimo pisati o onom starom, polako već zaboravljenom duhu centra čiji zidovi pričaju priče stare stotinama godina.
Tko još ne zna priču o poznatoj glumici i najljepšoj Zagrepčanki Ljerki Šram zbog koje je izgrađen sanatorij Brestovac?
Poznatija kao “Dama s kamelijama”, Ljerka je ostavila za sobom trag koji je teško izbrisati. Njezina uloga na otvorenju Hrvatskog narodnog kazališta nikoga nije ostavila ravnodušnim zbog čega je i naš pjesnik Matoš pisao o njoj: “Kad je gledate, pomišljate na liriku starog Spancera, na portrete Van Dyckove i Lowrenceove, i na opjevanu Anabelu Lee, pa postajete ozbiljni, gotovo melankolični kao kod lijepih slika i lijepih mramornih kipova… No, lady Šram nije samo slika, već i muzika….”.
O njezinom životu pisalo se mnogo, a najviše je se pamti zbog ljubavne priče sa zagrebačkim liječnikom i novinarom, odnosno glavnim urednikom dnevnih novina “Obzor”, Milivojem Dežmanom.
Photo by Sven Rastovac
Jeste li čuli za stari potok Medveščak? Ovaj potok tekao je kroz jezgru Zagreba i dijelio ga na Kaptol i Gradec. Bio je od iznimne važnosti za povijest grada jer je omogućio osnutak i razvoj današnjeg modernog Zagreba.
Nekada je ovaj potok služio za pokretanje mlinova prije izgradnje paromlina, te za kupališta, manufakture i industrijske objekte, a danas još teče samo ispod tramvajske pruge.
Photo by Barbare Kacharava on Unsplash
Legendu o Manduševcu i o tome kako je Zagreb dobio ime danas već svi znaju, ali i druge zagrebačke fontane kriju zanimljive priče. Posebno se ističe priča o fontani “Ribar sa zmijom” kipara Simeona Roksandića koja se nalazi na Jezuitskom trgu.
Naime, kipar je greškom obaviješten kako je brod koji je prevozio kip na izložbu u Englesku potonuo pa je Roksandić od gipsanog modela napravio još jedan, identičan rad. Ribarev “brat” danas se nalazi u Beogradu na Kalemegdanu.
Centar Zagreba bogat je širokom poviješću i dok je lokacija jedan od najpresudnijih faktora kod kupnje nekretnina, ne smijemo zaboraviti na prave vrijednosti našega grada.